Zbirka odlikovanja, medalja, plaketa i značaka
Pano Topničkoga odjela s oznakama SSSR-a
Cjelina se sastoji od dvaju kartona – na većem se u gornjem registru nalazi natpis „TOPNIČKI ODJEL – HRVATSKE LEGIJE / STALINGRAD, 28. 12. 1942. VOJNA POŠTA: 46.511“. U donjem registru navedena su imena zapovjednika i časnika (djelomično oštećeno). Na manjem kartonu nalaze se 23 oznake, vojske Crvene armije, s legendama. Tri oznake nedostaju. U prilogu je i fotografija nastala vjerojatno u RAM-u NDH, na kojoj je vidljivo kako je pano izgledao cjelovito.
Galerija
Srebrna medalja Crvenoga križa – Kraljevina Crna Gora
Avers: crveno emajlirani ženevski križ (gore), štit s grbom Kraljevine Crne Gore (dolje) i vijugava traka s natpisom: „ЗА УСЛУГЕ / ЦРНОГОРСКОМ / ЦРВЕНОМ / КРСТУ / 1912-13“. Revers: kompozicija „Kosovka djevojka“ hrvatskoga slikara Ferdinanda Quiquereza iz 1879. Vrpca je složena u mašnu (za žene), bijele je boje, s crvenim prugama sa strane (ratna vrpca).
Galerija
Plaketa s likom Adolfa Hitlera
Kružna plaketa Adolfa Hitlera, u visokom reljefu, prikazanoga u profilu i signirana „A. Breker“.
Galerija
Značka ‘Vojna grupa Mackensen’
U gornjem dijelu značke je krug s glavama careva Vilima II. i Franje Josipa I., desno; ispod glava su njihovi monogrami: „W II / FJI“. Gore uz rub značke natpis: „1914 WELTKRIEG 1915“. U donjoj polovici značke geslo: „MIT VEREINTER / KRAFT“ i legenda: „HEERESGRUPPE MACKENSEN“. Straga je signatura: „BILDHAUER / GURSCHNER WIEN VII/2“. Nedostaje igla.
Galerija
Spomen-medalja vojnoga pohoda u Tonkin, za pripadnike mornarice
Avers: personificirani lik Francuske Republike – glava žene, ulijevo, s lovorom ovjenčanom kacigom na kojoj piše: „PATRIE“. Lijevo i desno je natpis: „REPUBLIQUE / FRANÇAISE“. Rub medalje okružuje lovorov vijenac, signirano.
Galerija
Velered sa zvijezdom za zasluge, za muslimane
Zakonskom odredbom od 19. prosinca 1942. poglavnik Ante Pavelić osnovao je Red za zasluge „kao vidljiv znak priznanja za zasluge, stečene u miru i u ratu za hrvatski narod i Nezavisnu Državu Hrvatsku“. Redom za zasluge odlikovane su „zaslužne domaće i strane osobe obojega spola“. No, zakonskom odredbom Red za zasluge samo je polovično opisan, odnosno oblik koji se dodjeljivao kršćanima, a imao je oblik križa s krstionice kneza Višeslava. Postojao je i dodjeljivao se i drugi oblik za zasluge, ali on nije utvrđen ni jednom novom zakonskom odredbom. Naime, nove zakonske odredbe o promjeni i nadopuni zakonske odredbe o Redu za zasluge (od 19. prosinca 1942.) nisu niti donesene. Tek iz okružnice o malim oznakama NDH, donesene 10. listopada 1943., kojoj je priložena slika malih oznaka u boji, vidi se da su postojala dva oblika Reda za zasluge: jedan za kršćane („u obliku križa krstionice kneza Višeslava“) i drugi za muslimane („u obliku ornamentike bosanskog ljiljana“), zato nije do kraja poznato kada se počeo dodjeljivati Red za zasluge za muslimane.
Galerija
Otkupni znak „Pomoć“
Oblast „Pomoć“, osnovana 29. rujna 1941., bila je poseban dio Ministarstva zdravstva i udružbe Nezavisne Države Hrvatske. Nastala je po uzoru na njemačku „Zimsku pomoć“ s ciljem spajanja javnoga i individualnog dobrotvorstva, odnosno pomaganja potrebitima. Oblast „Pomoć“ na mjesečnoj je bazi izdavala knjižice, kalendare, značke, zbirke razglednica s motivima hrvatskih narodnih nošnji ili povijesnim slikama hrvatskih gradova. „Odkupni“ znakovi objavljivali su se tematski, što je poticalo kolekcionarstvo. Distribucija otkupnih znakova provodila se organizirano kroz velik broj akcija, od raspačavanja po ministarstvima i državnim uredima do prodaje na glavnome zagrebačkom trgu.
Galerija
Zlatna kolajna za hrabrost
Prema prvomu redoslijedu odlikovanja NDH od 15. siječnja 1943., Zlatna kolajna poglavnika Ante Pavelića za hrabrost zauzimala je visoko 6. mjesto. Nacrt za kolajnu za hrabrost izradio je kipar i medaljer Ivo Kerdić. Kolajna se kovala u medaljerskoj radionici Teodora Krivaka u Varaždinu.
Galerija
Diploma o dodjeli kolajne za hrabrost
<a target='_blank' href='/zbirka/10/kataloska-jedinica/8'>Zlatna kolajna poglavnika Ante Pavelića za hrabrost</a> i pripadajuća diploma o dodjeli inventarizirani su u Zbirku trodimenzionalnih predmeta u Muzeju revolucije naroda Hrvatske, danas dijelu Hrvatskoga povijesnog muzeja.
Galerija
Značka II. hrvatski svesokolski slet u Zagrebu 1911. godine
Hrvatski sokolski savez je 12.‒16. kolovoza 1911. pod pokroviteljstvom grada Zagreba održao II. hrvatski svesokolski slet u Zagrebu na kojem su, uz hrvatske sokole, sudjelovali „Česi, Slovenci, Srbi iz kraljevine Srbije, Bugari, Poljaci, Rusi, Rusini“ i predstavnici iz Chicaga. Na prvi dan sleta na Sveučilišnome trgu (danas Trg Republike Hrvatske) održan je koncert zagrebačkih pjevačkih i tamburaških društava, a dan nakon svečanom je povorkom, banketom, javnom vježbom i predstavom u počast „slavenskih gostiju“ u Hrvatskome zemaljskom kazalištu (danas Hrvatsko narodno kazalište) u Zagrebu zaključen protokolarni dio sleta. Također je u prostorijama „pučke škole u Draškovićevoj“ (danas OŠ „Dr. Ivan Merz“) postavljena II. sokolska izložba o hrvatskome i slavenskom sokolstvu. U sljedećim je danima različitim natjecanjima, javnim vježbama, razgledima Zagreba i izletima po hrvatskim, slovenskim i bosanskohercegovačkim gradovima II. hrvatski svesokolski slet priveden kraju.
Galerija
